Piše: Saša Ćirić

ADIO PULA, VRAĆAM TI SE JA

Beton broj 162

Živimo u perverznom dobu. Izmišljanje je potcenjeno a knjige se reklamiraju isključivo kao romani. Definitivno bi trebalo smisliti prigodan termin za prozu koju ispisuju/tipkaju pisci navučeni na dokumentarnu građu i biografski postupak. Tako bismo se elegantno rešili nesuvislih debata o drvenom železu romansiranih autobiografija ili alhemijskom spoju fikcije i fakcije. Bilo bi odmah jasno šta … Čitaj dalje

Piše: Aleksandar Novaković

ZIMA RATNOG NEZADOVOLJSTVA

Beton broj 161

Ambiciozno koncipirana nemačka mini-serija Unsere Mütter, unsere Väter (2013) poznata javnosti kao Generation War, u režiji Philipa Kadelbacha i produkciji nemačke mreže ZDF, izazvala je burna reagovanja u medijima velikog broja zemalja učesnica Drugog svetskog rata. U tri jednoipočasovne epizode pratimo sudbine dva vojnika Wermachta u periodu 1941-1945. godine, braće Winter: Wilhelma, prekaljenog vojnika (pokazao … Čitaj dalje

Piše: Saša Ćirić

ELEGIJA PO MARKU

Beton broj 141

Ako je pisanje nudizam, posveta je čas anatomije u malom. Posveta kao zamena za reči zahvalnosti, daleki potomak invokacije Muze, patos duboke odanosti ili igra zavođenja. Kod Tomaša već se u „Posveti“ poezija nudi kao eksploatacija intime i upisivanje u pesmaricu. U ovoj „Posveti“ upisano je i ime čežnje koja teži nemogućem: uteloviti biće koje … Čitaj dalje

Piše: Goran Cvetković

SUNOVRAT UOBRAŽENOG POMODARA

Beton broj 141

Molijer je jedan od najvećih svetskih dramskih pisaca – glumac, reditelj, vlasnik pozorišne trupe. Napisao sijaset scenskih dela, pesnik visoke poezije i poznavalac najdubljih problema društva, od vrha do dna – sa njim se jedino Šekspir može meriti u pozorišnoj istoriji – i po talentu i po zamahu i po eleganciji i po požrtvovanosti, zbog … Čitaj dalje

Piše: Goran Cvetković

PROŠLOST ISPOD ŠAHTA

Beton broj 141

  Nikolaj Koljada je napravio bum svojom prvom, široj javnosti poznatom dramom Murlin Munro. Ima tome sigurno dvadesetak godina. Danas je taj pisac svojevrsni guru generacijama mladih, postsovjetskih, ruskih pisaca koji se igraju na Zapadu i po Rusiji, kao i po zemljama koje su doživele tranziciju ili raspad i krupnim koracima grabe u obećani svet … Čitaj dalje

Piše: Dalibor Plečić

SVE SU CRVENKAPE PLASTIČNE SPONZORUŠE

Beton broj 156

U plejadi tekstova koji su skloni „splav-brate diskursu“, nastalih tokom devedesetih i početkom novog milenijuma, u srpskoj književnosti se mogu razlikovati tri kategorije romana: „pankerski“, klaberski i roman sponzoruša. Ja bih izdvojio tri dostojna reprezenta tih kategorija: Hoću da mi se nešto lepo desi odmah Marka Vidojkovića, Plastic Ivana Jovanovića i Sponzoruše Maše Rebić. Šta … Čitaj dalje

Piše: Goran Cvetković

BOFL&LIMUNADA

Beton broj 141

Neobična je koincidencija da u samo par dana na scenama dva pozorišta gledamo predstave nastale kao scensko uobličenje neke priče o prošlosti: Hotel Evropa, literarne maštarije Siniše Kovačevića o vremenu kasnih sedamdesetih godina i Kainov ožiljak, romansiranu biografiju Ive Andrića, zapravo onog dela njegovog života koji je proveo kao ambasador u Trećem rajhu. U obe … Čitaj dalje

Piše: Saša Ćirić

ŠTA ĆE BITI S KUĆOM?

Beton broj 155

Nije jednostavno pisati o najverovatnojem NIN-ovom laureatu u trenutku kada se lovorov venac još plete u NIN-ovom žiriju za 61. dobitnika, još je manje ugodno pisati o romanu čoveka čiji angažman cenite a vrednosti delite. To nekako podrazumeva pohvalan ton i pozitivno vrednovanje. No, amicus Plato… i koncept kritike kao subverzije čine da se očekivanja … Čitaj dalje

Piše: Goran Cvetković

IZBEGLICE IZ NLO

Beton broj 141

Ne bih se upuštao u priču o romanu Miloša Crnjanskog Dnevnik o Čarnojeviću. Prvo, nisam neki stručnjak za Crnjanskog, a o ovom delu je već mnogo rečeno. U godini kada se podsećamo na početak Prvog svetskog rata – na sto godina od sarajevskog atentata, otvaraju se mnoga polja razmatranja i tog i drugih ratova. To … Čitaj dalje

Piše: Saša Ćirić

ZBOGOM PRVI SVETSKI RAT

Beton broj 154

Dve hiljade četrnaesta godina, čistom aritmetičkom nužnošću, i sama je postala godina simbol, sluškinja godine koja je okončala epohu 19. stoleća i nulte godine veka svetskih ratova i konc-logora. Postala je takođe godina koja je uslovila proliferaciju literarnog štiva inspirisanog Prvim svetskim ratom, posebno njegovim povodom, što je uslovilo da Sarajevo iznova, posle Zimske olimpijade … Čitaj dalje