Piše: Mirnes Sokolović

POVRATAK DIOSKURA

Beton broj 173

Vladimir Kecmanović i Dejan Stojiljković, (po A. Jerkovu, trenutno) dvojica vodećih srpskih pisaca, objavili su još jednu knjigu u četiri ruke i dva mozga. Nakon što su oživjeli Ivu Andrića u Kainovom ožiljku, ovog puta su bili inventivni i nadmašili sami sebe, napisavši knjigu o Stefanu Nemanji koja podsjeća na slikovnicu. Ne treba izgubiti iz … Čitaj dalje

Piše: Filip David

ŠTA NAM SE DOGAĐA

Beton broj 172

Simulacija stvarnosti Nije jednostavno neupućenom objasniti prirodu vlasti u Srbiji. Najpribližniji opis  bilo bi poređenje sa čudovištem poznatog doktora Frankenštajna. Samo je duh doktora Frankenštajna mogao sastaviti vladu u kojoj su ljubimci Mire Marković, kadrovi Slobodana Miloševića, proruski poslovni ljudi, bivši radikali, a sadašnji naprednjaci. Vlada javno zastupa proevropsku opciju, a srce joj je u … Čitaj dalje

Piše: Iva Kosmos

DAVID ALBAHARI – APOLITIČNI NACIONALNI KLASIK

Beton broj 170

U prvoj polovici devedesetih, u vrijeme raspada Jugoslavije mnogi su literarni pisci napustili bivšu državu i skrasili su u jednoj od zemalja tzv. Zapada. Različiti autori na različite su se načine profilirali u novom društvenom i literarnom okruženju. Aleksandar Hemon, primjerice, počeo je pisati na engleskom jeziku za američko tržište i zadobio status američkog pisca, … Čitaj dalje

Piše: Dennis Gratz

POJAM GENOCIDA U TEORIJI I MEĐUNARODNOM PRAVU

Beton broj 141

Korijeni pojma genocid Šta je to genocid? Masovno ubijanje jednog naroda? Sistematski progon vjerskih grupa? Onemogućavanje opstanka etničkih manjina? Naše najšire razumijevanje ovog pojma je uglavnom unisono, pa opet postoje različita mišljenja o kriterijima i uvjetima koji se moraju ispuniti da bi se neki zločin okarakterizirao kao genocid. Svakako je korištenje ovog termina često opterećeno … Čitaj dalje

Piše: Mirnes Sokolović

POLJANSKI, ALEKSIĆ I MONI DE BULI, DADAISTIČKI ANTI-DADAISTI

Beton broj 169

Čini se da Gojko Tešić, izniman kao baštovan, godinama podšišava avangardu, kalemeći izdanke i pružajući ih od prošlosti prema budućnosti, sve dok ih ne uveže u lijepi perivoj srpske književnosti. Kao naučnik, on želi nešto napraviti od te literature, izlazeći s tezom da isto kao što postoji tradicija avangarde, da tako postoji avangarda kao tradicija. … Čitaj dalje

Piše: Adriana Zaharijević

Zajednica i radikalna ljudskost

Beton broj 168

Tekst je nastao u okviru projekta „Figura neprijatelja – preosmišljavanje srpsko-albanskih odnosa“ koji KPZ Beton kao partner realizuje sa Institutom za filozofiju i društvenu teoriju, uz podršku Regional Research Promotion programa (RRPP) Švajcarske agencije za razvoj i saradnju (SDC).   Ne znam kako vi, ali ja i danas, čak i kad u sebi izgovorim reč … Čitaj dalje

Piše: Ksenija Perišić

Rodni jaz u obrazovnom sistemu u Srbiji

Beton broj 167

Tekst je nastao u okviru projekta „Izgradnja i jačanje partnerstva porodice i škole“ Centra za etiku, pravo i primenjenu filozofiju, čiju realizaciju je finansijski podržala Ambasada Kraljevine Norveške u Beogradu.   Za moju sedmogodišnju ćerku, nova godina je počela neočekivanim šamarom. Dok se igrala sa grupom dece, jedan mlađi dečak ju je naizgled bez povoda … Čitaj dalje

Piše: Prof. dr Slobodanka Markov

Potreba za rodno inkluzivnim obrazovanjem i saradnjom škola sa roditeljima

Beton broj 167

  Tekst je nastao u okviru projekta „Izgradnja i jačanje partnerstva porodice i škole“, čiju realizaciju je finansijski podržala Ambasada Kraljevine Norveške u Beogradu. Krajem 80-tih godina, Entoni Gidens, ugledni engleski sociolog, izdvojio je šest osnovnih tema za sociološko proučavanje savremenog društva koje je označio kao “svet koji se menja”. Jedna od tih tema bila … Čitaj dalje

Piše: Jerko Bakotin

RAZARANJE HEROJÂ

Beton broj 166

  Sve to zbunjuje zapadnog promatrača. Jer, strogo uzevši, postoji jedan upravo izazovni nesrazmjer između onoga što bi oni htjeli biti i onoga što stoji iza njih… Nema sumnje, posrijedi je prevara.                                               … Čitaj dalje

Piše: Adriana Sabo

Performativnost roda i njegove „posledice“

Beton broj 165

„Feministička kritika bi trebalo da razume i kako kategoriju ‘žena’, subjekt feminizma, proizvode i zauzdavaju one strukture moći posredstvom kojih se teži emancipaciji“,[1] piše Džudit Batler (1956) u knjizi Nevolja s rodom (Gender Trouble, 1990), u kojoj temeljno preispituje neke od osnovnih feminističkih pretpostavki. Ova američka autorka i njen rad se mogu opisati na različite … Čitaj dalje