Piše: Mirnes Sokolović

Izvještaj iz deblokiranog grada

Beton broj 141

  Već neko vrijeme je, kažu, iz ovog grada najteže izaći. Uostalom, to je pravi grad, pogotovo kad se se broje posljednji dani u njemu, tad je zimi vrlo podnošljiv. Oni koji provode vikende u Beču, kažu da postanu nostalgični nakon dva sata, zato se uredno vraćaju u ponedjeljak na posao. Izlazak iz Sarajeva traje … Čitaj dalje

Piše: Dragutin Rokvić

MALI REČNIK NOVOGOVORA

Beton broj 141

  Često upotrebljavana fraza „kvarenje jezika“ oduvek je predstavljala žalopojku opšte prakse, koja je podrazumevala različite stvari – od objektivnog pada pismenosti do sitničavog „čuvanja“ jezika među onima koji ne mogu da prihvate činjenicu da se jezik menja. Međutim, osnovni problem sa jezikom u medijima danas nije u tome što „ne govorimo pravilno“, nego u … Čitaj dalje

Piše: Haris Imamović

Sarah, mu’aksa i taharuš

Beton broj 141

    Zastarjelost čovjeka Vožnja autoputem u BiH plaća se na ruke. Isto je i u Hrvatskoj; u naplatnoj kućici radi živa osoba. Čini mi se da je tako i u Sloveniji. A ako nije onda je kao u Austriji, gdje vas umjesto čovjeka, na izlasku s autoputa, čeka mašina kojoj date novac, a ona … Čitaj dalje

Piše: Aleksandar Novaković

NEČISTA SAVEST EVROPE

Beton broj 141

U filmu mladog austrijskog reditelja Jakoba Brosmana (1986), Lampeduza zimi, prikazan je život starosedelaca i migranata na udaljenom italijanskom ostrvu Lampeduzi, smeštenom između Malte i Tunisa. Lampeduza je najjužnija tačka Republike Italije i, samim tim, utočište ilegalnim migrantima koji beže u pravcu Evrope, i to uglavnom iz zemalja podsaharske Afrike. Od početka veka do danas … Čitaj dalje

Piše: Mirnes Sokolović

KOMESAR NA SUVOM

Beton broj 141

      Kad je Ljosa prošlog ljeta posjetio Tomislava Nikolića, predsjednik Srbije mu je govorio o viševjekovnoj tradiciji Srba i nacionalnom identitetu jasnom kao božur. Jedina prepreka da uđe u Evropsku uniju bijaše to što Srbija ne želi priznati Kosovo, a Bitka na Kosovu iz 1389. spriječila je Osmanlije da napreduju dalje ka Evropi. … Čitaj dalje

Piše: Aleksandar Pavlović

Akademski zločin se više (ne) isplati?

Beton broj 141

Kraj prošle godine doneo nam je, između ostalog, i nekoliko novih propisa kao reakcije vlasti na probleme plagijata koji već poodavno potresaju našu akademsku zajednicu i širu javnost. Najpre su u Narodnoj skupštini usvojene izmene i dopune Zakona o naučno-istraživačkoj delatnosti, kojima se predviđa formiranje posebnog Odbora za etiku koji će se baviti pitanjima plagijata, … Čitaj dalje

Piše: Vladimir Đurišić

BRCHIZZA, SÂM SAMO MEĐU IRCIMA?

Beton broj 141

  “Ulazak u sobu” G-đa Dragnić je ušla u sobu. To nije bila g-đa Dragnić, čak ni g-din Dragnić, u sobu ulazi Vilotijević. Vilotijević je samac: rasparene čarape, samo levi brk. (Gđa Dragnić je u najboljim godinama: podočnjaci, temeljit namaz karmina na usnama, na temenu kapica s paunovim repom, u vlazi pogleda kupaju se sažaljenje … Čitaj dalje

Piše: Đorđe Krajišnik

KAKO ŽRTVOVATI PIONA

Beton broj 141

  Sukob Rusa i Amerikanaca u holivudskom filmu ostao je, čini se, jedna od temeljnih preokupacija. Bez obzira što američki vojno-politički ili prije imperijalistički svjetionik pokriva sada već gotovo cijelu planetu, i što holivudski filmovi uglavnom vjerodostojno slijede državnu matricu po kojoj svijet pripremaju za buduća politička događanja i neprijateljstva, Rusi nekako još uvijek najčešće … Čitaj dalje

Piše: Saša Ćirić

PRAVDA ZA MARS

Beton broj 141

Istorija se nikad ne završava, samim tim ne završavaju se zablude i nekad dominantni koncepti. Eto primera holivudskog blokbastera Marsovac Ridlija Skota. To je film koji tako ubedljivo kombinuje kolonijalističke sa hladnoratovsko imperijalističkim matricama, da iole promoćurniji gledalac može da stavi prst na čelo i zapita se u kojoj to godini mi živimo. A, zapravo, … Čitaj dalje

Piše: Aleksandar Novaković

MRAČNO NASLEĐE

Beton broj 165

Istoričarka i profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu, Olivera Milosavljević (1951-2015), ostavila je iza sebe delo koje svedoči o kritičkom, beskompromisnom duhu koji se, s jedne strane, protivio reviziji savremene istorije (s akcentom na Drugi svetski rat) i rehabilitaciji društveno-političkih figura koje su kolaborirale s Trećim Rajhom i, s druge strane, pozivao na kritičko sagledavanje naše … Čitaj dalje