Piše: Đorđe Krajišnik

KAD WIKIPEDIA ZAMIJENI BIBLIJU

Beton broj 141

        Nick Cave spada u onu skupinu rock and roll muzičara koje je već decenijama jednostavno nemoguće zaobići u nečemu što bismo mogli označiti kao alternativni muzički, ali naravno i širi umjetnički, svijet. Bez obzira da li ste ili ne ljubitelji onoga što Cave sa svojim bendovima (The Bad Seeds i Grinderman) … Čitaj dalje

Piše: Haris Imamović

BRAVE NEW WORD

Beton broj 141

        Učinilo se u jednom trenutku da je prevladano vječito pitanje o stilskim inovacijama u umjetnosti, kada su postmoderni teoretičari objasnili kako formalna novost ne treba biti imperativ postavljen pred umjetničkim djelom iz jednostavnog razloga: novost je postala nepotrebnom, jer je postala nemogućom. Modernizam je otkrio ne samo stilsku Ameriku i Australiju, … Čitaj dalje

Piše: Saša Ćirić

ZAVEJANI DŽIN

Beton broj 141

        Ovo je dobra postmoderna, nenametljiva. Da li je to važno, taj poetički žig? Jeste, (još) uvek. Postmoderna je kod nas kompromitovana svojom apolitičnošću i, još više, rutinom zamornog pisanja i predvidljivošću miksture prosedea, ali, ni iz daleka, Sorokin je živi dokaz, nije iscrpljena ni uhodanom repeticijom oglodana do banalnosti.     … Čitaj dalje

Piše: Jerko Bakotin

NE POSTOJI EVROPSKI NAROD

Beton broj 141

        “Ne postoji europski narod. Ne postoji jedna i sveobuhvatna zajednica kulture i tradicije (…) nego barem četiri: sjeverno-protestantska, rimsko-katolička, grčko-ortodoksna i muslimansko-osmanska. Ne postoji samo jedan jezik, ima ih na desetke. Riječ “država” za Talijane je nešto posve drukčije nego za Britance. Političke su kulture kilometrima udaljene jedna od druge. (…) … Čitaj dalje

Piše: Goran Cvetković

SUPTILNA SCENSKA POEZIJA

Beton broj 141

      Pre jedno tri godine reditelj Andraš Urban postavio je na scenu istog Kostolanji Deže pozorišta u Subotici (http://www.kosztolanyi.org/SR/), poeziju poznatog pesnika Ota Tolnajia. Tada je ovaj reditelj koristio stihove ove vrlo specifične poezije, koje su glumci izgovarali iskustveno tumačeći njihov sadržaj, ali je u predstavi bilo i mnogo autorskih slika koje je … Čitaj dalje

Piše: Goran Cvetković

SUROVA KOMEDIJA O VERSKOM FANATIZMU

Beton broj 141

      Ovo je druga predstava nezavisne trupe iz Prištine, a treći tekst Jetona Neziraja koje sam gledao. Prvi susret sa ovim mladim piscem bio je u BITEF Teatru gde sam gledao predstavu u koprodukciji sa MESS Festivalom iz Sarajeva u režiji Dina Mustafića, Patriotik hipermarket, gde je jedna mlada ekipa iz nekoliko gradova … Čitaj dalje

Piše: Haris Imamović

PJESME SVETOG LUCIFERA

Beton broj 142

    Postoji legenda da je sveti Franjo Asiški, samo uz pomoć riječi pripitomio jednog ozloglašenog vuka. Bilo je to u Gubiju, mještani su se pred Franjom požalili na štetočinu, a tu prisustvujuće sveto lice znalo je da su riječi gospodnje učinkovitije od prijetnje najoštrijeg mača. “Brate vuče”, kazao je Franjo, “nanosiš mnogo štete u … Čitaj dalje

Piše: Aleksandar Novaković

POZICIJA KORUPCIJE

Beton broj 142

    Šta se dogodi kad dete uglednika pretekne vozilo na autoputu, prekorači brzinu i pregazi siromašno dete koje pretrčava put? U rumunskom filmu Pozicija deteta („Zlatni medved“ u Berlinu, Grand prix: „Aleksandar – Saša Petrović“, rumunski kandidat za nagradu Oskar) Kalina Petera Necera, oštrim, skoro dokumentarističkim  manirom, opisana je korupcija u rumunskom društvu.    … Čitaj dalje

Piše: Goran Cvetković

PREISPITIVANJE DOKUMENATA

Beton broj 142

      Sledeće godine, 2014., biće 100 godina od početka Prvog svetskog rata i od Sarajevskog atentata na Franca Ferdinanda, austrougarskog nadvojvodu i prestolonaslednika. Atentat je smislila i izvela grupa nezrelih mladića, pripadnika društva Mlada Bosna, a pucnje koji su usmrtili nadvojvodu i njegovu suprugu Sofiju, ispalio je siromašni školarac – Gavrilo Princip, koji … Čitaj dalje

Piše: Saša Ćirić

ANATOMIJA JEDNE LEGENDE

Beton broj 142

    Mihael (Michael) Martens (1973., Hamburg) je nemački novinar, dopisnik FAZ-a iz Istambula od 2009. Od 1995. do 2000. je radio kao urednik listova nemačke manjine u Rusiji, potom u FAZ-u dve godine pratio zbivanja u Zajednici nezavisnih država i Avganistanu, da bi narednih sedam proveo u Beogradu kao dopisnik za Balkan.   U … Čitaj dalje